Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/bibliotekanova/template/sf/index_template.inc.php:108) in /home/bibliotekanova/template/sf/index_template.inc.php on line 111
Model za analizu brzine slobodnog toka u funkciji klase dvotracnog puta : doktorska disertacija
Detalji o zapisu Back

Model za analizu brzine slobodnog toka u funkciji klase dvotracnog puta : doktorska disertacija



Stepanovic, Nemanja - Prvi autor
Stepanovic, Nemanja A. - Prvi autor
Tubic, Vladan J. - Mentor
Tubic, Vladan - Mentor
Glavic, Drazenko - Thessis Adv. Member/Član komisije
Glavic, Drazenko N. - Thessis Adv. Member/Član komisije
Celar, Nikola Dj. - Thessis Adv. Member/Član komisije
Celar, Nikola - Thessis Adv. Member/Član komisije
Mladenovic, Goran - Thessis Adv. Member/Član komisije
Monografska publ./Monography
Serbian/Srpski
[N. A. Stepanovic]
2023
Beograd
XI, 96 str. : ilustr. ; 30 cm + 1 elektronski opticki disk (CD-ROM)
Na spor. nasl. str.: A model for the free-flow speed analysis as a function of the two-lane road class : doctoral dissertation. - Biografija: str. 96. -
Umnozeno za odbranu. - Univerzitet u Beogradu, Saobracajni fakultet, odbranjeno 27.12.2023. - Bibliografija: str. 90-95. - Rezime ; Abstract.
Slobodna brzina toka ima veliki značaj u saobraćajnom inženjerstvu kao jedan od ključnih ulaznih parametara za proračun kapaciteta i nivoa usluge, projektovanje puteva, planiranje i upravljanje saobraćajem i izradu studija opravdanosti. Preporuke brojnih priručnika govore o potrebama merenja slobodne brzine na terenu, ali takođe predlažu analitičke modele u situacijama kada merenje nije moguće. Specifični uslovi u saobraćajnom toku uzrokuju najviše poteškoća prilikom određivanja slobodne brzine na vangradskim dvotračnim putevima. Razlog za to može se pronaći u činjenici da postojeći modeli ne uzimaju u obzir razliku u funkciji koju dvotračni putevi imaju u mreži, već nude jedinstveni model za proračun slobodne brzine. Postavlja se teorijski osetljivo pitanje određivanja granice slobodnog i normalnog (stabilnog) toka, odnosno gde porast interakcije između vozila izaziva prelazak slobodne u brzinu stabilnog toka. Kako bi se ispitala granica slobodnog toka na dvotračnim putevima različite funkcije u mreži, odabran je parametar intervala sleđenja vozila u toku. Istraživanje je obuhvatilo dve klase deonica vangradskih dvotračnih puteva opremljenih automatskim brojačima saobraćaja, a obrađeni su podaci za preko 190.000 vozila. Dobijeni rezultati od 6,3 s za puteve I klase i 8,4 s za puteve II klase pokazuju postojanje razlike u uslovima u saobraćajnom toku koji vladaju na različitim klasama vangradskih dvotračnih puteva. S obzirom na potvrđene razlike u uslovima u saobraćajnom toku, pristupilo se kreiranju originalnih analitičkih modela za proračun slobodne brzine vangradskih dvotračnih puteva navedenih klasa. Modelima razvijenim primenom postepene (Stepwise) metode linearne regresije potvrđen je uticaj ograničenja brzine, radijusa horizontalne krivine i širine bankine na slobodnu brzinu.

Ograničenje brzine, postavljeno u skladu sa geometrijskim karakteristikama puta i okruženja, značajno doprinosi pouzdanosti analitičkih modela za analizu slobodne brzine. Međutim, u slučaju kada to nije ispunjeno, odnosno kada postavljeno ograničenje nije odgovarajuće ili kredibilno, može predstavljati otežavajući faktor pri proračunu slobodne brzine zbog značajnog odstupanja od realnih uslova u saobraćajnom toku. Takođe, slobodna brzina je jedan od ključnih indikatora kredibiliteta ograničenja brzina jer predstavlja direktan pokazatelj konzistentnosti projektnih elemenata puta. Naime, velika razlika između slobodne i ograničene brzine dovodi do značajnog povećanja prekoračenja brzina i remeti harmonizaciju brzina vozila u toku, pogoršavajući time kapacitet i nivo usluge, ali i bezbednost saobraćaja. Zbog toga je u okviru ove disertacije sprovedeno istraživanje na homogenim odsecima deonica dvotračnih puteva I reda opremljenih automatskim brojačima saobraćaja, sa ciljem da se ispita zajednički uticaj razlike slobodne i ograničene brzine, procenta prekoračenja brzine, disperzije brzine, eksploatacione brzine, prosečnog godišnjeg dnevnog saobraćaja (PGDS) i udela teretnih vozila na nastanak saobraćajnih nezgoda. Primenom generalizovanih linearnih modela razvijena su tri negativna binomna regresiona modela sa ln link funkcijom za ukupan broj saobraćajnih nezgoda, za nezgode sa materijalnom štetom i nezgode sa nastradalim licima. Rezultati potvrđuju da porast razlike slobodne i ograničene brzine dovodi do rasta broja saobraćajnih nezgoda sa adekvatnom statističkom značajnošću, čime se ovaj pokazatelj ističe kao podoban za ocenu kredibiliteta ograničenja brzine. Istovetni zaključci odnose se i na disperziju brzine i PGDS. Udeo teških vozila u saobraćajnom toku ima statistički značajan pozitivan uticaj kod nezgoda sa nastradalim licima i ukupnog broja saobraćajnih nezgoda.

Pojavom kritičnih vrednosti geometrijskih elemenata puta pogoršavaju se uslovi u saobraćajnom toku, a posebno izazovna karakteristika je kritični uzdužni nagib. Povećanjem vrednosti i dužine nagiba dolazi do rasta odstupanja brzina vozila i zahteva za preticanjem, posebno ako su u toku prisutna teretna vozila i autobusi. Uzimajući u obzir uticaj uzdužnog nagiba, uočena je potreba za analizom odstupanja brzine slobodnog toka od ograničene brzine na deonicama dvotračnih puteva sa različitim vrednostima uspona i pada. Rezultati dobijeni razvijenim determinističkim matematičkim modelima pokazuju da sa rastom uzdužnog nagiba dolazi do povećanja odstupanja slobodne od ograničene brzine, kao i da se odstupanje razlikuje u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, pokazuje se da je razlika od 10 km/h odgovarajuća velikoj većini vozača u toku, što može predstavljati orijentacioni okvir prilikom analize kredibiliteta ograničenja brzina. Dobijene vrednosti prekoračenja brzine približne su vrednostima 85. percentila odstupanja na analiziranim odsecima.
LOADING LIST...
LOADING LIST...